Ekonomija

Komisijina jesenska prognoza: rast EU-a 1,4 % u 2026., inflacija 3,3 %

Prema Euronewsu, Europska komisija u jesenskoj prognozi procjenjuje rast EU-a od 1,4 % u 2026. i inflaciju od 3,3 %; energetski šok zbog rata s Iranom drži cijene visokima.

Rasuta hrpa eurskih novčanica različitih apoena
Ilustracija: eurske novčanice; fotografija ne prikazuje događaje iz članka Foto: Ibrahim Boran / Unsplash · Unsplash licenca

Europska komisija predstavila je u utorak, 17. studenoga 2026., jesensku gospodarsku prognozu. Euronews javlja da gospodarstvo EU-a raste brže od očekivanog, dok energetski šok zbog rata s Iranom drži inflaciju višom dulje nego što se računalo. Za 2026. Komisija procjenjuje rast EU-a od 1,4 %, u odnosu na 1,1 % u svibanjskoj prognozi, a euro područja od 1,2 %, u odnosu na 0,9 %. Za 2027. za euro područje predviđa 1,2 %. Rast su, navodi Euronews, poticali izvoz, osobito opreme za napajanje, hlađenje i proizvodnju čipova za podatkovne centre umjetne inteligencije i električne mreže. Među državama koje taj medij navodi Španjolska raste 2,6 %, Njemačka 1,3 %, Italija 1,0 %, a Francuska 0,4 %.

Inflacija i energija

Inflacija u EU-u trebala bi u 2026. iznositi 3,3 %, a u 2027. 3,2 %; u proljeće je za 2027. bila predviđena 2,4 %. U euro području inflacija je u listopadu, prema Eurostatovoj brzoj procjeni, dosegnula 4 %, najviše u tri godine. Komisija očekuje vrhunac iznad 4 % oko prijelaza godine te pad na 2,3 % u 2028. Cijene nafte i plina pale su oko 20 % nakon datuma zaključenja prognoze, 29. listopada; ako to potraje, inflacija sljedeće godine mogla bi biti oko 0,25 postotnih bodova niža. Računi kućanstava za plin i struju, prema prognozi, u idućim će mjesecima vjerojatno nastaviti rasti, a cijene benzina i dizela trebale bi se u 2027. postupno smanjivati.

Javne financije i tržište rada

Zajednički proračunski deficit EU-a trebao bi s 3,1 % BDP-a prošle godine porasti na 3,6 % ove, zbog obrambenih izdataka, kamata i potpore povezane s energijom. Kamatni izdaci mogli bi do 2028. dosegnuti 2,4 % BDP-a, najviše u više od desetljeća, a javni dug s 82,6 % BDP-a porasti na 85,6 %. Za Francusku se predviđa deficit od 5,5 % BDP-a. Ove se godine otvara oko 800.000 radnih mjesta, a stopa nezaposlenosti nešto je iznad 6 %, blizu povijesnog minimuma; nezaposlenost mladih raste. Realne plaće rastu 0,6 % ove i iduće godine, u odnosu na 1,7 % u 2025., a u osam država, među njima Španjolskoj i Italiji, ove godine padaju. Europska središnja banka (ECB) ove je godine dvaput podigla kamate, a tržišta očekuju nova povećanja.

Povjerenik za gospodarstvo Valdis Dombrovskis rekao je da je „dosegnuta kritična točka za fiskalnu politiku“. Komisija će idući tjedan ocjenjivati poštuju li države članice fiskalna pravila EU-a.

Izvori

Uočili ste pogrešku u članku? Javite nam. Kako ispravljamo greške.