Klima

Izvješća UNEP-a i ICCI-ja: i privremeno prekoračenje 1,5 °C može nepovratno oštetiti led

Dva izvješća objavljena uoči konferencije COP31 upozoravaju da bi i privremeno prekoračenje granice zatopljenja od 1,5 °C moglo uzrokovati velik, dijelom nepovratan gubitak leda.

Santa leda koja pluta na jezeru okružena planinama, Island
Ilustracija: santa leda na jezeru, Island Foto: Bernd Dittrich / Unsplash · Unsplash licenca

Međunarodna inicijativa za kriosferu i klimu (ICCI), u suradnji s Programom UN-a za okoliš (UNEP), objavila je u ponedjeljak, 2. studenoga 2026., dva izvješća o utjecaju zatopljenja na led na Zemlji, naslovljena Overshoot and the Cryosphere: Averting Global Meltdown te State of the Cryosphere 2026: The Cost of Overshoot. Objavljena su uoči klimatske konferencije COP31, koja počinje 9. studenoga u Turskoj.

Prekoračenje (engl. overshoot) znači da globalna temperatura privremeno premaši granicu od 1,5 °C iz Pariškog sporazuma pa se zatim vrati ispod nje. Prema agenciji DPA, cilj od 1,5 °C službeno nije promašen, ali UN smatra da se više ne može ostvariti bez barem privremenog prekoračenja.

Što navode izvješća

  • Prekoračenje 1,5 °C uzrokovat će velike, često nepovratne posljedice za ledene pokrove, permafrost, ledenjake, morski led i polarne oceane (ArcticToday).
  • Ledeni pokrovi Grenlanda i Antarktike tope se oko šest puta brže nego devedesetih godina (DPA).
  • Porast razine mora od nekoliko metara tijekom stoljeća više se ne može spriječiti, ali se može usporiti na razinu na koju je moguće prilagoditi se.
  • Švicarska je u posljednjih pet godina izgubila 20 % ledenjačkog leda (State of the Cryosphere 2026, prema ArcticToday).
  • Otapanje permafrosta svake godine oslobađa stakleničke plinove u količini usporedivoj s industrijaliziranim zemljama (DPA).

Glavni autor jednog od izvješća, James Kirkham iz ICCI-ja, rekao je:

„Nema dobrih ishoda prekoračenja 1,5 °C.”

Preporuke

Autori preporučuju duboko smanjenje emisija, brže napuštanje fosilnih goriva, smanjenje ispuštanja metana i crnog ugljika te veća ulaganja u prilagodbu i uklanjanje ugljika iz atmosfere. Prema ArcticTodayju, među preporukama je i smanjenje emisija za najmanje 5 % godišnje, uz postizanje neto nulte emisije do sredine stoljeća.

Dugoročno vraćanje temperature ispod 1,5 °C, navodi DPA, zahtijevalo bi negativne emisije, odnosno uklanjanje više ugljikova dioksida iz atmosfere nego što se ispušta. Konferencija COP31 počinje 9. studenoga u Turskoj.

Izvori

Uočili ste pogrešku u članku? Javite nam. Kako ispravljamo greške.