Istraživački tim opisao je u časopisu Chem Circularity, koji izdaje Cell Press, postupak kojim se otpadne lopatice vjetroturbina mogu preraditi u dva vrijedna materijala: grafen i silicijev karbid. Rad je objavljen 6. studenoga 2026., a prema portalu Interesting Engineering istraživači rade na Sveučilištu Tsinghua u Kini.
Lopatice su građene tako da godinama izdrže vjetar, ultraljubičasto zračenje i udare munja, zbog čega ih je teško reciklirati. Prva velika generacija turbina iz ranih 2000-ih sada dolazi do kraja radnog vijeka, pa otpadne lopatice postaju sve veći problem zbrinjavanja.
Kako postupak funkcionira
Autori su usitnjene lopatice izložili kratkom naletu intenzivne topline. Lopatice se obično sastoje od staklenih vlakana, koja sadrže silicij, i smole bogate ugljikom; na vrlo visokoj temperaturi ugljik reagira sa silicijevim dioksidom i nastaje silicijev karbid, vrlo tvrd spoj otporan na toplinu. Prema Interesting Engineeringu, temperatura doseže oko 2000 °C (3632 °F), a nastaje i grafen.
Što su autori izmjerili
Smjesa dobivenih materijala dodana je smoli. Pri udjelu od 0,1 % mase toplinska difuzivnost smole porasla je za 41 %, što znači da se toplina kroz nju brže širi, navode autori. Rad predlaže da se tako dobiveni materijal ugrađuje u smole za nove lopatice, čime bi se zatvorio krug materijala.
Prema Gizmodou, postupak smanjuje emisije stakleničkih plinova za 92 % u usporedbi s kemijskim otapanjem i za 83 % u usporedbi s toplinskom obnovom. Prvi autor Hao Bi navodi da piroliza košta oko 460 dolara po toni, a kemijsko otapanje oko 1800 dolara po toni.
Sljedeći koraci
Istraživači upozoravaju da je ključan izazov povećanje razmjera postupka. Reaktor mora ravnomjerno zagrijavati materijal kako bi kvaliteta proizvoda bila stalna. Rad je laboratorijska demonstracija; komercijalna primjena nije najavljena.
Izvori
Uočili ste pogrešku u članku? Javite nam. Kako ispravljamo greške.