Lijekovi koji se koriste za liječenje pretilosti mogli bi imati i ulogu u zaštiti mozga, navodi pregledni rad objavljen u časopisu Science. Autori sa Sveučilišta u Göteborgu i Sveučilišta u Kopenhagenu opisuju kako bi bolje razumijevanje učinaka tih lijekova na mozak moglo dovesti do novih terapija koje štite pamćenje i druge kognitivne sposobnosti.
O čemu je riječ
Riječ je o pregledu dostupnih dokaza, a ne o novom kliničkom ispitivanju. Lijekovi poput semaglutida i tirzepatida već se primjenjuju u liječenju pretilosti i dijabetesa tipa 2, a utječu i na biološke procese važne za rad mozga. Istraživači su po pozivu časopisa Science ocijenili dostupne dokaze. Studije na životinjama pokazuju da GLP-1 lijekovi mogu utjecati na pamćenje i učenje, no nalazi u ljudi su, navodi se, različiti.
Što kažu autori
Prema autorima, osobe s pretilošću ili dijabetesom tipa 2 mogu imati poteškoće s pažnjom, planiranjem i brzinom obrade informacija. Rezultati dosadašnjih istraživanja, ističu, ne isključuju mogućnost da lijekovi zaštite funkciju mozga kod drugih bolesnika. Prva autorica pregleda Stina Börchers i viši autor Christoffer Clemmensen poručuju da treba utvrditi mogu li liječenja pomoći u očuvanju kognitivnih sposobnosti, osobito ako počnu prije nego što se poteškoće ustale, te prepoznati koji bi bolesnici imali koristi.
Clemmensen kaže da bi razlučivanje izravnih i neizravnih učinaka lijekova na mozak moglo omogućiti razvoj terapija usmjerenih izričito na očuvanje kognitivne funkcije.
Što je potrebno
Istraživači traže klinička ispitivanja koja će pratiti pamćenje i druge kognitivne sposobnosti od samog početka liječenja. Dok takvi podaci ne postoje, pregled ne daje preporuke za liječenje; odluke o terapiji donose liječnici na temelju stanja pojedinog bolesnika.
Izvori
Uočili ste pogrešku u članku? Javite nam. Kako ispravljamo greške.