Znanost

LHCb na CERN-u našao dokaz za raspad čestice koji se događa jednom u deset milijardi

Suradnja LHCb na CERN-u objavila je 3. studenoga dokaz, značajnosti 3,2 sigme, za iznimno rijedak raspad mezona Bd u dva miona, koji fizičari traže više od 40 godina.

Pogled izbliza na unutrašnjost CERN-ovog Velikog hadronskog sudarača u Ženevi, Švicarska.
Suradnja LHCb na CERN-u objavila je 3. studenoga dokaz, značajnosti 3,2 sigme, za iznimno rijedak raspad mezona Bd u dva miona, koji fizičari traže više od 40 godina. Foto: Ramaz Bluashvili / Pexels

Fizičari iz suradnje LHCb, jednog od eksperimenata na Velikom hadronskom sudaraču (LHC) u CERN-u, objavili su 3. studenoga 2026. dokaz za raspad koji se događa izuzetno rijetko. U tom raspadu mezon Bd, čestica koja sadrži b-kvark (kvark ljepote) i d-antikvark, prelazi u par miona, težih srodnika elektrona.

Standardni model, teorija koja opisuje elementarne čestice, predviđa da se taj raspad događa u otprilike jednom od deset milijardi raspada čestica s b-kvarkom, navodi britanska agencija UKRI. CERN pojašnjava da se srodni raspad Bs u dva miona događa oko tri puta na milijardu raspada, a raspad Bd predviđa se oko trideset puta rjeđim.

Što je izmjereno

Podaci prikupljeni 2024. i 2025. sami daju značajnost od 3,0 standardne devijacije (sigme), a u kombinaciji s podacima iz 2011.–2018. 3,2 sigme. U fizici čestica prag od tri sigme označava dokaz, dok se za objavu otkrića traži pet sigma. Prema CERN-u, na razini od tri sigme vjerojatnost da je signal slučajan iznosi oko 0,3 %.

Analizu je provela međunarodna skupina od 19 ljudi, koju je supredvodio Marco Santimaria. On je rekao:

„Fizičari jure ovaj raspad već više od četrdeset godina.”

Rezultat je, navode CERN i UKRI, u skladu s predviđanjima Standardnog modela, a istodobno postavlja ograničenja za moguće nove čestice izvan njega. Analiza je dala i dosad najprecizniju izmjeru srodnog raspada Bs u dva miona. CERN navodi da je zajednička analiza LHCb-a i CMS-a iz 2015. upućivala na prvi dokaz za ovaj raspad, no kasnija ažuriranja s podacima do 2018. to nisu potvrdila.

Što slijedi

Cilj je doseći pet sigma. Nadograđeni detektor LHCb od 2024. bilježi sudare do pet puta brže nego prije. Prema CERN-u, HiLumi LHC počinje s radom 2030., a planirana nadogradnja LHCb-a sredinom 2030-ih mogla bi količinu podataka povećati za još red veličine.

Izvori

Uočili ste pogrešku u članku? Javite nam. Kako ispravljamo greške.